Laguna i Obalj

“Astronomy taught us our insignificance in Nature.” (Ralph Waldo Emerson)

Muzika uz post: Don Toliver – Lose My Mind (feat. Doja Cat) [From F1® The Movie]

U subotu 20.9.2025. smo Haris, Džan i ja snimali sa rejona Štinji do na Bjelašnici (ispod vrha Šiljak). Do lokacije se dođe za 45 minuta iz Sarajeva, a jedini problem je makadamski put od Babinog dola do Štinjeg dola. Nebo je bilo fantastično, možda i najbolje ove godine.

Snimao sam sa Sony a7s i Samyang 135 mm f2, na Zifon YT-2000 montaži i Star Adventurer trackeru. Zifon se nije pokazao dobro, ima lufta u mehanizmu, ne može se koristiti sa trackerom jer zvijezde ne budu okrugle (klizi kod rotacije trackera), a u jednom trenutku je i zaglavio i nije “mogao doći sebi”. Pravio sam mozaik Mliječnog, a snimio sam i deepscape snimke Obalja i Lagune, kao i Šiljka i Plejada.

Dole je dat mozaik centralnog dijela Mliječnog puta, snimljen sinoć sa rejona Štinjeg dola na Bjelašnici. Kadar se sastoji od 30 slika (6 redova x 5 kolona), svaka fokusa 135 mm. Konačna slika je kropovana, dimenzija 1,7×1,1 m i ne vidi se adekvatno preko telefonskog ekrana. Korišteni Sony a7s, Samyang 135 mm (na f/4), Zifon YT2000, Star Adventurer tracker i tripod. Ekspozicije: 30×25 s, ISO 1600. Obrada u Microsoft ICE i Photoshop.

Dole je dat deepscape snimak na kojem su u kadru vrh Obalj, 1896 m n.v. (vrh iznad sela Lukomir) i na nebu šire područje oko magline Laguna (Messier M8). Osim Lagune, od većih objekata tu su maglina Trifid (M20) i zanimljivi zvjezdani skupovi M21, M22 i M23. Osim hiljada zvijezda u kadru, vidi se i kombinovano svjetlo miliona zvjezda (svjetliji dijelovi neba) i mnoštvo međuzvjezdane prašine (tamniji dijelovi neba) koju stvaraju upravo zvijezde i koja predstavlja osnov za formiranje novih zvijezda i planeta. U prednjem kadru vidi se područje Zabjelašnice i put ka Lukomtru i obližnjim selima.
Snimljena su dva kadra (istog fokusa, jedan iznad drugog) sa Sony a7s i Samyang 135 mm (f4, ISO 1600): prvi horizontalni kadar za Obalj (5×30 s) bez trackera (stakiran u PS radu smanjenja šuma) i drugi horizontalni kadar (sa trackerom SW Star Adventurer) za nebo (10 snimaka po 60 s, f4, ISO 1600, stakirano u DSS, obrađeno u Graxpert, Starnet i Photoshop).
Kadrovi su potom spojeni vertikalno u PS, pri čemu je nova (ekvivalentna) fokusna dužina (ako se gleda po vertikalnoj dimenziji vidnog polja) oko 75 mm. Ovako bi nam možda izgledalo noćni nebo da su nam oči osjetljivije.

Laguna maglina (M8)

• Udaljena je oko 4.100 svjetlosnih godina, u pravcu sazviježđa Strijelac.
• Jedna je od rijetkih maglina koje se mogu vidjeti golim okom s tamnog neba.
• Ogroman je oblak plina i prašine (preko 100 svjetlosnih godina širine).
• Unutar nje se nalazi mlado jato zvijezda (NGC 6530), koje je upravo nastalo iz plina magline.
• Karakteristična je po malom, jako svijetlom području u središtu gdje se rađaju nove zvijezde.

Trifid maglina (M20)

• Nalazi se u istom području neba (Strijelac), a udaljena je oko 5.200 svjetlosnih godina.
• Ime je dobila jer je tamna prašina “presijeca” svijetli oblak na tri dijela – otuda Trifid (“trostruko podijeljena”).
• Posebna je jer u sebi sadrži tri tipa maglina u jednom objektu:
  • emisijsku (crvenkasti sjaj vodika),
  • refleksionu (plavičasti sjaj odražene svjetlosti zvijezda),
  • tamnu (crne pruge prašine).
• Prava je “učionica” za astronome – u njoj se jasno vidi kako interakcija svjetlosti, plina i prašine oblikuje svemirske oblake.

M21 (NGC 6531)

• Tip: otvoreni skup
• Udaljenost: ~4.250 svjetlosnih godina
• Nalazi se odmah pored Trifid magline (M20) – često se vide zajedno u teleskopu.
• Sadrži oko 60 mladih zvijezda, mnoge plave i vruće, stare svega 4–5 miliona godina – što ga čini jednim od mlađih poznatih otvorenih skupova.
• U njegovom smjeru preklapaju se i starije, crvenije zvijezde Mliječnog puta, pa vizualno djeluje “šareno”.

---

M22 (NGC 6656)

• Tip: kuglasti skup
• Udaljenost: ~10.600 svjetlosnih godina
• Nalazi se u sazviježđu Strijelac i jedan je od najsjanijih kuglastih skupova na nebu – vidljiv je čak i dvogledom kao magličasta mrlja.
• Sadrži preko 100.000 zvijezda!
• Poseban je jer se u njemu nalazi nekoliko planetarnih maglina i više od 80 poznatih promjenjivih zvijezda.
• Bio je jedan od prvih kuglastih skupova u kojima je otkrivena planetarna maglina.

---

M23 (NGC 6494)

• Tip: otvoreni skup
• Udaljenost: ~2.150 svjetlosnih godina
• Ima promjer oko 15 svjetlosnih godina i procjenjuje se da sadrži oko 150 zvijezda.
• Star je približno 220 miliona godina, dakle puno stariji od M21.
• Zanimljiv je cilj za amatere jer se prostire na području širokom kao puni Mjesec na nebu – pa je najbolje gledati ga dvogledom ili teleskopom s malim povećanjem.

Zvijezda Kaus Media (δ Sagittarii / Delta Sagittarii)

• Sazviježđe: Strijelac (Sagittarius).
• Naziv: dolazi iz arapskog izraza qaws = “luk”, jer je dio “luka strijelca”. Dodatak Media znači “srednji”, pa doslovno znači “srednji dio luka”.
• Udaljenost: oko 306 svjetlosnih godina od Zemlje.
• Sjaj: prividna magnituda ~2,7 – lako vidljiva golim okom.
• Spektralni tip: K3 – narandžasti div. To znači da je zvijezda već potrošila vodik u jezgru i razvila se u kasniju fazu života.
• Promjer: oko 62 puta veći od Sunca, sjaji približno 1.180 puta jače.
• Iako se čini da je u središtu Mliječnog puta (jer je u smjeru galaktičkog centra), Kaus Media je zapravo mnogo bliža od samog centra galaksije (od kojeg smo udaljeni oko 26.000 svjetlosnih godina).

Dole je dat deepscape snimak Plejada iznad vrha Šiljak. Snimljena su dva kadra (istog fokusa, jedan iznad drugog) sa Sony a7s i Samyang 135 mm (f4, ISO 1600): prvi horizontalni kadar za Šiljak (5×30 s) bez trackera i drugi horizontalni kadar (sa trackerom SW Star Adventurer) za nebo (9 snimaka po 30 s, f4, ISO 1600, stakirano u DSS, obrađeno u Photoshopu). Kadrovi su potom spojeni vertikalno u PS.

Plejade (poznate i kao Sedam sestara, eng. Pleiades, M45) su jedan od najpoznatijih i najsjajnijih otvorenih zvjezdanih skupova na noćnom nebu. Evo nekoliko zanimljivih stvari o njima:

1. Lokacija i vidljivost:
   • Nalaze se u zviježđu Bika (Taurus).
   • Mogu se vidjeti golim okom, a u idealnim uslovima vidi se oko 6–7 najsjajnijih zvijezda, iako ih je u stvarnosti stotinjak u skupini.
2. Starost i sastav:
   • Plejade su relativno mlade – starosti oko 100 miliona godina.
   • Većina zvijezda u skupu su vruće, plave zvijezde tipa B, mnogo sjajnije od Sunca.
3. Mitologija i kultura:
   • U grčkoj mitologiji, Plejade su sedam sestara – kćerke Titana Atlasa i Pleione.
   • Različite kulture širom svijeta imaju svoje priče: u Japanu ih zovu Subaru, a u američkim domorodačkim pričama često su povezane s lovom ili važnim godišnjim ciklusima.
4. Maglina i prašina:
   • Plejade su okružene refleksionom maglinom – oblacima međuzvjezdane prašine koji reflektuju svjetlost zvijezda i daju im plavičastu aureolu.
   • Ova maglina nije ostatak nastanka zvijezda u skupu, već se skup zvijezda jednostavno “probija” kroz međuzvjezdanu prašinu kroz koju prolazi.
5. Astronomska zanimljivost:
   • Plejade se udaljavaju od Zemlje brzinom od oko 8 km/s.
   • Skup je relativno blizu, oko 440 svetlosnih godina od nas.

Dole je dato par slika koje je Džan snimio telefonom.